Menu Close

Zaoravanje strnjišta

Sezona žetve pšenice, ječma i ovsa je prošla te prva i najvažnija mera koja sledi nakon nje jeste ljuštenje strništa. Ljuštenje strništa je plića obrada zemljišta nakon skidanja strnih žita. Mera kojom počinje obrađivanje oranica. Ljuštenje oranice treba obaviti odmah nakon žetve, najbolje bi bilo istog dana.

Ciljevi ljuštenja strništa

Osnovni ciljevi ljuštenja strništa su:

  1. zaoravanje žetvenih ostataka, korova, njihovo mešanje sa zemljištem i omogućavanje njihovog razlaganja
  2. poboljšanje vodnog režima
  3. uništavanje korova i štetočina
  4. podešavanje toplotnog režima zemljišta
  5. pospešivanje mikrobiološke aktivnosti
  6. dovođenje zemljišta u stanje biološke zrelosti
  7. lakše i jednostavnije izvođenje osnovne obrade.

Prednosti ljuštenja strništa

Zaoravanje strnjina kao što smo rekli predstavlja prvu fazu u pripremi oranice za naredne useve. Ona podrazumeva da se zemljište pliće obradi posle ubiranja strnih žita kako bi se odstranio korov, očuvala vlaga i žetveni ostaci podvrgli mineralizaciji. Pre žetve, zemljište je zaštižćeno od direktnog sunčevog zračenja i vetrova tako da su i gubici vode i isparavanja umanjeni. Kada se usev požanje, zemiljište postaje direktno izloženo navedenim spoljašnjim uticajima te dolazi do velikog gubitka vode, prvenstveno odmah nakon žetve. Gubitak vode uslovljava i uspostavljanje kapilarnog sistema. Upravo se ljuštenjem strništa prekida uspostavljen kapilarni sistem a na površini zemljišta nastaje zaštitni sloj načinjen od sitne zemlje i žetvenih ostataka koji značajno utiču na smanjenje gubitka vode. Obrađeno zemljište omogućava lakše primanje vode koja putem atmosferskih taloga dopspeva na njegovu površinu, dok kod neobrađenog zemljišta može doći do kretanja vode po površini jer ne može da primi tu količinu vode.

Dubina ljuštenja strništa zavisi od tipa zemljišta, klimatskih i vremenskih prilika, vlažnosti zemljišta i količine žetvenih ostataka. Ljuštenje se obavlja dublje u suvljim uslovima na lošijim zemljištima i s više žetvenih ostataka. U zavisnosti od navedenih činilaca ljuštenje bi trebalo vršiti plugovima za zaoravanje strništa na dubini od 10 cm do 15 cm.

Umesto ljuštenja strništa oranje na punu dubinu

Umesto ljuštenja oranice posle žetve, može odmah da se ore na punu dubinu od 15 cm do 25 cm. U tom slučaju bi trebalo prethodno da se rasturi mineralno đubrivo ili stajnjak, ako je to bilo planirano za naredni usev. Posle oranja brazdu treba zatvoriti kako bi se zemljište poravnalo i smanjilo isparavanje. To se postiže upotrebom valjka ili drljače u agregatu s plugom. Pri letnjem oranju, ako je izvedeno u povoljnom stanju vlažnosti, usled intenzivne mikrobiološke aktivnosti zemljište se obogaćuje hranivima, posebno nitratima. Ovakva obrada preporučuje se i pri ponovljenoj setvi strnih žita, jer se žetveni ostaci zaoravaju na veću dubinu, što umanjuje zarazu od fuzarijuma u narednoj godini.

Paljenje stništa – kažnjivo zakonom

Po postojećim zakonskim propisima spaljivanje žetvenih ostataka je zabranjeno i predstavlja akt  bezumne radnje. Ovim činom dolazi do potpunog gubitka organskih materija i azota. Osim gubitka u organskoj materiji vatra uništava korist od podzemnih svetova, ugrožava divljač, zagađuje okolinu pored svega navedenog, vatra se može proširiti i izazvati požare velikih razemera. Podaci nas upuću na to da svake godine izgori nekoliko stotina hektara obradivog zemljišta, čiji je uzrok gotovo uvek ljudski factor, tj. nekontrolisano paljenje.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *